Marija Jurić Zagorka

Marija Jurić Zagorka

„Svakako neka jednom za uvijek svi upamte, da sve ovo što ova autorica piše ili bi imala drskosti napisati, jest i ostaje ‘šundliteratura za kravarice’“, čuvena je uvreda kazališnog kritičara Ota Krausa kojom ju je počastio u Agramer Zeitungu 1899. godine. Navodno joj je isto rekao i Ksaver Šandor Gjalski, uz preporuku da se umjesto pera primi motike i kuhače. Srećom, nije ga poslušala.

Riječ je naravno o Mariji Jurić Zagorki, rođenoj na današnji dan godine 1873. godine. Iako je za života njezin rad bio više kuđen nego slavljen, danas je Zagorka neosporno najčitanija hrvatska spisateljica.

Pavao Pavličić pripisuje joj „kvalitetu koja u našoj književnosti često izostaje: sposobnost kreiranja zanimljivih fabula. Zajednička crta svih njezinih romana, od Roblja, Kneginje iz Petrinjske ulice, Gričke vještice, Republikanaca, Kći Lotrščaka, Gordane, Kamena na cesti i drugih, pa sve do posljednjeg u nizu, Jadranke, stvaranje je interesantnih zapleta te njihovo nizanje prema zakonima romana-feljtona, koji su izlazili u Malim novinama, Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskom listu, Hrvatskom dnevniku, Hrvatici. Uživljavajući se u ulogu Šeherezade, čitatelje je znala vješto zarobiti pričom, držeći ih u napetosti koja je tražila svoje razrješenje u nastavku. Njezini romani stoga su epizodični, puni iznenadnih obrata i zagonetki.“

Marija Jurić Zagorka ostavila je iza sebe bogato nasljeđe, a na nama je da otkrijemo što iz njega možemo naučiti.

Preuzeto sa http://nsk.hr/blog/marija-juric-zagorka-i-njezina-krivnja/

Na slici spomenik Mariji Jurić Zagorki u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu. Foto DominionArt -Deyan Baric Photography



2.3.2013.