Prva zagrebačka tiskara

Prva zagrebačka tiskara

Danas kada knjige možemo kupiti uz kruh i mlijeko teško je zamisliti vrijeme u kojem tiskanje knjiga nije postojalo ili je bilo u svojim začecima.

Davne 1664. godine Isusovci su osnovali prvu tiskaru u Zagrebu, no njezin rad nije dugo potrajao.

Trideset godina kasnije, 1694. godine, povjesničar, političar, pjesnik i prvi hrvatski profesionalni književnik Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.) otkriva zaboravljenu tiskaru u biskupskom dvoru i uz pomoć prijateljskih veza dobiva 11. studenoga 1694. od Sabora blagoslov da je može prenijeti k sebi, pod uvjetom da je ne iznosi iz Zagreba.

Uskoro, 1695. počinje s radom prva Zemaljska tiskara, prva tiskara u Zagrebu, smještena u Vitezovićevoj kući na Gornjem gradu, na mjestu gdje se danas nalazi sjeverno krilo palače Hrvatskog sabora.

Na žalost, 1706. požar koji je poharao veliki dio Zagreba zahvatio je i Vitezovićevu kuću i oštetio tiskaru.

I malo teorija urote na kraju:
„Danas je teško procijeniti koji je bio stvarni stupanj štete i je li to bio jedini razlog što je Vitezović bio prisiljen prekinuti rad na tiskanju knjiga. Naime upravo u to vrijeme on je bio u velikim materijalnim teškoćama, a bio je i u sukobu s nizom osoba na vlasti. Uz obrazloženje da je tiskara stradala u požaru pa ne može nastaviti s radom, podžupan Zagrebačke županije je 1709. preuzeo tiskaru i privremeno je smjestio u biskupskom dvoru. Temeljni razlog za to nije bila briga za tiskaru, nego namjera da se Vitezovića ukloni iz Zagreba.“

Preuzeto sa http://kgzdzb.arhivpro.hr/zagrebacketiskare/PavaoRitterVitezovic.htm

Na slici Vitezovićevo djelo „Kronika, aliti szpomenek vszega szveta vekov“ tiskana nakon njegove smrti u Zagrebu 1744. godine, preuzeto sa http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Ritterova_kronika_%281744%29.jpg



13.5.2013.